Uoči Svjetskog dana radija, u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade održan je 5. Hrvatski radijski forum na temu ‘Radio i kreativna ekonomija’, u organizaciji udruge HRF.
Potpredsjednik udruge Hrvatski radijski forum Luka Đurić naglasio je da svjedočimo vremenu prepunom izazova u kojem se na najbrutalniji mogući način testira otpornost poslovnih koncepata na velike tržišne utjecaje i promjene ponašanja krajnjih korisnika.
‘Kulturno i kreativno gospodarstvo, kojem pripada i radio, jedno je od najbrže rastućih u Europi i svijetu. No, uslijed COVID pandemije ono je prosječno izgubilo oko trećine svojih ukupnih prihoda. Radio ima taj komfor da ne mora trčati za ekskluzivama i prvi objaviti neku vijest, ne mora se nametati niti trčati za klikovima, on je tu prije svega kako bi svojim slušateljima uljepšao svaki dan i donio provjerene činjenice i informacije. Radio se možda sluša uhom, no radio ispunjava srce i zato mu je budućnost sigurna’, poručio je Đurić.
‘Rekli su da je zlatno vrijeme radija prošlo s dolaskom televizije, ali zlatno vrijeme radija traje i trajat će. Mislim čak da ne postoji medij kojem više u korist idu nove tehnologije, a to se vidjelo i u otpornosti tijekom ove pandemije, na način kako je radijski sustav reagirao’, ustvrdio je Josip Popovac, predsjednik Vijeća i ravnatelj Agencije za elektroničke medije.
‘Kreativne industrije su bile možda i najviše pogođene nakon avioindustrije, industrije putovanja. Znači, mi smo bili više pogođeni nego industrija turizma i zapravo trebamo pomoć. Ne zato da preživljavamo nego da iskoristimo one potencijale i da u budućnosti još više osnažimo kreativnu i kulturnu industriju’, poručio je predsjednik HUP-a Mihael Furjan.
Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl naveo je da ukupni pad kulturne i kreativne industrije od početka pandemije iznosi 11 posto.
‘Mi vjerujemo da ćemo posljedice toga ublažiti kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti gdje je alocirano 250 milijuna kuna za kulturne i kreativne industrije. Interes je, naravno, da povučemo što veći iznos sredstava i da ti projekti zaista imaju nekakvu funkciju otpornosti, oporavka i, ja bih rekao, konkurentnosti.’
Stručnjak za komunikacije Božo Skoko na panel raspravi o radiju i kreativnoj ekonomiji govorio je o specijalizaciji radija: ‘Mislim da će to biti budućnost, jer ono klasično, kada hoćete zadovoljiti sve pomalo onda izgubite publiku. Upravo digitalizacija i platforme pružaju goleme mogućnosti da ponudimo uskom profilu publike ono što želi’.
‘Jedna studija Deloittova predviđa kako će do 2030. izgledati sektor kreativnih industrija i podrazumijeva da će rasti općenito 40%, a radio će najviše rasti s kreacijom podcasta’, navela je znanstvena savjetnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose Daniela Angelina Jelinčić, a dugogodišnja medijska djelatnica i predavačica na Sveučilištu Sjever Ivona Čulo osvrnula se na fenomen formatiranog radija.
‘Ima jako veliku slušanost i on kao takav ima svoju svrhu i svoju ekonomsku opravdanost. Apsolutno nemamo ništa negativno, imamo samo novi format koji na drugačiji način prezentira sadržaj. To je po meni najveća ljepota kreativnih industrija, ima prostora i za jedno, i za drugo, i za treće’, poručila je Čulo.
Ovogodišnje priznanje i medaljon ‘Nikola Tesla’ za poseban doprinos identitetu, pluralizmu i razvoju hrvatske radijske industrije dodijeljeno je Udruženju europskih radija (AER), a njihov predsjednik Stefan Möller video porukom se javio iz Helsinkija:
‘Zahvaljujem Hrvatskom radijskom forumu koji je izuzetno važan dio Udruženja europskih radija. Suradnja, razmjena znanja i iskustva vrlo su važni za nastavak središnje uloge radija u audio svijetu, koji se razvija, predvodeći ovu audio revoluciju novih audio formata, novih platformi i raznih načina slušanja radija’.
HRF je i ove godine održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, u organizaciji udruge Hrvatski radijski forum, a uz partnerstvo Vijeća za elektroničke medije i medijskog partnera Media Servis Globala. Forumu su prisustvovali i direktor Odašiljača i veza Mate Botica, ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta, predstavnici HDS ZAMP-a i Hrvatske glazbene unije, predstavnici akademske zajednice, menadžeri najutjecajnijih komercijalnih radija, kao i brojni drugi uzvanici iz društvenog, kulturnog, političkog i gospodarskog života.
Udruga HRF sa svojim partnerima na kraju je odala počast prerano preminulom Akiju Rahimovskom, istaknutom akteru hrvatske kreativne industrije. Uz klavirsku pratnju, ovogodišnji natjecatelj Dore ToMa izveo je neke nezaboravne pjesme Parnog valjka kao hommage velikom glazbeniku.
| amm-all market media |
