Prema podacima koje je objavio Zavod za zaštitu okoliša i prirode, 40-ak općina ima stopu nula, što bi moglo značiti da ili nisu predale podatke ili uopće nemaju organizirano odvojeno skupljanje otpada
Belica, Prelog, Dekanovec, Domašinec, Strahoninec, Goričan, Podturen, Šenkovec, Martijanec, Donja Dubrava… To je deset najuspješnijih gradova i općina u odvojenom skupljanju otpada u 2021. godini. Riječ je o privremenim podacima na koje jedinice lokalne uprave i samouprave do danas mogu uložiti prigovor, a konačni popis objavit će se sredinom srpnja. Prema iskustvima iz prijašnjih godina, ne očekuju se promjene.
Podaci pokazuju porast stope odvojenog skupljanja u sklopu javne usluge za jedan postotni bod u odnosu na prethodnu godinu. Stopa odvojenog skupljanja na razini države porasla je s 21,7 u 2020. na 22,5 posto u prošloj godini. Rekorder je ponovno međimurska općina Belica sa stopom od 80,9 posto. U toj općini posao zbrinjavanja otpada provodi tvrtka Pre-kom iz Preloga, koja taj posao obavlja u čak osam od deset najuspješnijih jedinica u državi! Od 10 najboljih devet ih dolazi iz – Međimurja. Na devetom je mjestu općina Martijanec iz Varaždinske županije, u kojoj je koncesionar također Pre-kom, koji je proširio djelovanje i izvan granica Međimurske županije. Međimurci drže i mjesta od 11. do 13., na 14. je Koprivnica iz Koprivničko-križevačke, a na 15. Radoboj iz Krapinsko-zagorske županije. Na sjeveru izvrsne rezultate obrazlažu dobrom organizacijom i edukacijom. Pre-kom već 16 godina provodi radionice u vrtićima i školama, a svake godine u predavanja se uključi više od 600 djece. – Stalnom edukacijom postižemo bolje rezultate u gospodarenju otpadom na području 14 jedinica lokalne samouprave u kojima radimo – kaže direktor Siniša Radiković. Pomaci u Pokupskom Stopa odvojenog skupljanja otpada u Zagrebu je s 35,2 posto u 2020. pala na 31,4 posto u 2021., Osijek bilježi osjetan rast s 43,6 na 51,9, Split se s 14,5 posto popeo na 16,5, Karlovac s 10,9 na 14,5, Koprivnica s 51,9 na 55,2, Krapina s 23,3 na 37,3, Šibenik s 11 na 12,3, Vukovar s 8,6 na 9,8, Pula s 24,6 na 26,5, Varaždin s 44,5 na 44,8.
Pad bilježe Čakovec s 50,8 na 49,6 posto, Dubrovnik s 10,9 na 10,7, a Zadar s 11,1 na 9,5. Golemi skok sa 7,5 na 47,5 posto bilježi općina Pokupsko, a Mali Lošinj skočio je s 19,4 na 50,3 posto. Najgora je situacija u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Ličko-senjskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Prema podacima koje je objavio Zavod za zaštitu okoliša i prirode, 40-ak općina ima stopu nula, što bi moglo značiti da ili nisu predale podatke ili uopće nemaju organizirano odvojeno skupljanje otpada. Podatke će, kad postanu konačni, Ministarstvo koristiti za određivanje naknade koju će morati platiti oni koje prekorače granične količine miješanog komunalnog otpada.
Piše: Ivica Beti
