Dvanaesta Međunarodna autorska kreativna konferencija postigla je cilj: okupila je brojne kreativce, autore, pravne i tehnološke stručnjake, institucije, medije i javnost koju zanima intelektualno vlasništvo te autorsko i srodna prava. Konferencija, održana 28. i 29. studenog u zagrebačkom MSU, potvrdila se kao mjesto susreta gdje su i na pozornici i u publici jednako zanimljivi te važni ljudi.
Program je uključivao predavanja, panele i radionice na teme poput budućnosti kreativnih industrija, s naglaskom na glazbu. Bitna točka rasprave bila je korelacija kreativnosti i umjetne inteligencije, s otvaranjem pitanja suradnje tehnologije i umjetnosti, i izazove koje kreativna industrija ima u vremenu ekspanzije AI-a, prebrze da bi je pratila pravna regulativa.
Neizostavna tema MAKK-a bila su i autorska prava u digitalnom dobu. Mnogi su izazovi, ali i prilike koje ona donose dionicima tog poslovnog ekosustava – od samih autora glazbe ili filma preko njihovih menadžera, producenata i diskografa, pa do pravnika specijaliziranih za intelektualno vlasništvo te stručnjaka iz medija i nadležnih državnih institucija. To su profili posjetitelja MAKK-a iz Hrvatske, regije i svijeta, koji su i ove godine u MSU u odličnoj atmosferi razmjenjivali ideje i kontakte.
U četvrtak, 28. studenog, konferenciju su otvorili glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja, Antun Tomislav Šaban, zatim ispred HDAP-a, organizatora drugog dana konferencije, Igor Gliha te ministrica kulture i medija RH, Nina Obuljen Koržinek, koja je istaknula MAKK kao važno mjesto susreta kulturne i kreativne industrije Hrvatske.
Kroz panel diskusiju “A gdje smo tu mi? Poticanje kreativnih industrija” su ministrica Obuljen Koržinek, ravnatelj HAVC-a Christopher Peter Marcich i glavni tajnik HDS-a Antun Tomislav Šaban, uz moderatora Milana Majerovića-Stilinovića, raspravili nove i potrebne načine poticanja filmske, glazbene i drugih umjetničkih branši.
Ministrica je napomenula kako se već treću godinu kroz provedbu novog Zakona o autorskom i srodnim pravima reflektira koliko je zapravo teško pogoditi specifične potrebe svakog segmenta kulturnih i kreativnih industrija. To je zato što je mehanizam nastanka i financiranja igranog filma znatno različit od nastanka, na primjer, velike glazbene produkcije.
Panel “A gdje smo tu mi?”: Antun Tomislav Šaban, Nina Obuljen Koržinek, Christopher Peter Marcich, Milan Majerović-Stilinović
Foto: Samir Cerić Kovačević
“Koliko god područje kulturnih i kreativnih industrija gledamo objedinjeno, svaki segment moramo gledati posebno. Moramo pratiti i kako se razvijaju stvari na hrvatskom tržištu, na govornom tržištu, što nam donosi tehnologija da bi, po mogućnosti, anticipirali promjene pa reagirali bilo financijskim mjerama, bilo zakonom unaprijed, ili nosili se s posljedicama promjena bilo zakonima ili financijskim mehanizmima”, navela je ministrica i istaknula povijesno ulaganje od 33 milijuna bespovratnih sredstava za kulturne i kreativne industrije kao ogroman poticaj svim kreativnim tvrtkama za digitalnu prilagodbu.
Robert Singerman, vizionar svjetske glazbene industrije s više od četiri desetljeća iskustva, održao je prezentaciju pod nazivom “New Digital Horizons: Innovative Sources of Income for Musicians”. Iznio je najnovije globalne trendove i inovativne mogućnosti zarade za glazbenike, njihove predstavnike i suradnike. Predstavio je i LyricFind, tvrtku koja pruža usluge prevođenja i plasmana tekstova pjesama na glazbene platforme, servise i aplikacije, te najavio suradnju HDS ZAMP-a s tom tvrtkom. Hrvatski autori mogli bi od toga imati ne samo financijsku, nego i ozbiljnu promotivnu korist za svoje stihove i glazbu uopće.
Robert Singerman: prezentacija “New Digital Horizons”
Foto: Samir Cerić Kovačević
Panel “Baby Lasagna Boom i što će biti dalje?” održan je pred prepunom dvoranom i opravdao je očekivanja kao jedan od najzanimljivijih događaja konferencije. Marko Purišić, čiji je pohod na Doru i Eurosong postao centar glazbenih događanja 2024. godine, pozdravio je publiku u dvorani Gorgona video-porukom, a njegov PR menadžer Krešimir Šustić otkrio je detalje iza kulisa uspjeha projekta Baby Lasagna.
Luka Šulić, član svjetski poznatog dua 2Cellos, stigao je iz Slovenije i podijelio svoje savjete i iskustva iz uspješne globalne karijere:“Stjepan (Hauser) i ja smo počinjali prije 15 godina i tada su stvari bile drugačije što se tiče socijalnih mreža. Mi smo isto bili bačeni u to, nekako kao mačići. Oba smo odrasla kroz klasičnu glazbu i rigorozan studij od svoje pete godine. Nekako smo se našli u showbiznisu preko noći. Bilo je jasno da je YouTube važan i mi smo uspjeli sve to nekako kapitalizirati. Kockice su se posložile. Tada je bilo puno lakše postati viralan na YouTubeu, danas se možda stvar razvodnila i na TikTok i na Instagram. Plivali smo kako smo znali i umjeli”, rekao je Luka, koji je skromnošću osvojio simpatije publike u dvorani Gorgona.
Bojan Mušćet s portala Glazba.hr naglasio je društveni i medijski utjecaj Baby Lasagna brenda, dok je Nikola Jovanović iz Virgin Music Group Western Balkans govorio o njegovu potencijalu za međunarodno širenje i planovima za veliku europsku turneju koja slijedi 2025. godine.
Panel “Baby Lasagna Boom & što će biti dalje?”: Nikola Jovanović, Bojan Mušćet, Krešimir Šustić, Nenad Marčec, Luka Šulić, Katarina Moškatelo
Foto: Samir Cerić Kovačević
Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a, istaknuo je važnost zaštite autorskih prava u daljem razvoju Markove karijere, kao i pozitivan utjecaj njegova fenomena na ostale mlade glazbenike. Uz moderatoricu Katarinu Moškatelo diskusija je bila dinamična i inspirativna, a publika je s velikim zanimanjem slušala planove za budućnost omiljenog kreativca i njegova tima.
Paneli “Sve najgore” i “Hajde da ne ludujemo” oduševili su publiku i pokazali se pravim osvježenjem konferencije, kao poslijepodnevni odmak od biznis tema na MAKK-u. Na panelu “Sve najgore”, četvero iskusnih glazbenika – Alka Vuica, Miroslav Škoro, Zdenka Kovačiček i Dražen Turina Šajeta – podijelili su svoje najneugodnije trenutke vezane uz bavljenje glazbom.
Od smiješnih nezgoda na pozornici do poslovnih promašaja i iznenadnih gafova, iskrenost i humor učinili su ovaj panel jednim od najzabavnijih trenutaka događanja. Pred punom dvoranom zvijezdama se bilo lako prisjetiti čak i izrazito opasnih situacija iz karijere. “Ja sam imala raznih situacija, na primjer, jednom me obožavatelj digao, bacio, i ja sam pala na leđa i glavu. Mogla sam poginuti, napukao mi je vratni pršljen”, ispričala je Alka, “onda sam jednom doživjela da je frajer htio baciti bombu u publiku koja se tukla, jer je zaključio da se ne odnose prema meni s poštovanjem… Dobro da sam živa.”
Možda i najzabavniji trenutak ovo autobiografskog talk-showa bio je onaj u kojemu su se moderator Šajeta i Miroslav Škoro ogledali kao pripadnici navijačkih skupina,koji i glazbeniku na koncertu pristupaju kao suparniku za borbu.
Drugi poslijepodnevni panel u četvrtak “Hajde da ne ludujemo” dotaknuo se važne, ali slabo spominjane tema – mentalnog zdravlja umjetnika. Ines Prajo, Ivana Kindl i Matija Cvek otvoreno su govorili o vlastitim izazovima, kao i iskustvima kolega, vezanim uz stres, neuspjehe i pritiske medija i društvenih mreža.
“Nitko mene ne može toliko uvrijediti koliko ja mogu sam sebe, odnosno uvjeriti da nešto nisam dobro napravio”, rekao je Cvek i iskazao zabrinutost zbog amplituda raspoloženja zbog komentara koje glazbenici o sebi često mogu vidjeti na društvenim mrežama. “Ono što meni stvarno stvara problem u svemu tome, jer sam sada i ja otac, jest to kad gledam kako djeca danas odrastaju. Mene je strah u kakvom će svijetu odrastati moje dijete za 10-15 godina. Ne mogu ni zamisliti kako će to biti i što će biti jer su već sada društveni mediji toliko brzi. A često je to jako površan sadržaj i često je skoro sve agresivno i cinično.”
Bruno Džaić, Ines Prajo, Hrvoje Handl, Sanja Doležal. Ivana Kindl, Matija Cvek
Foto: Samir Cerić Kovačević
Stručni doprinos panelu dao je psihijatar Hrvoje Handl, koji je objasnio kako prepoznati znakove problema i gdje potražiti pomoć, dok je odvjetnik Bruno Džaić ponudio pravne savjete za suočavanje s online nasiljem i medijskim napadima. Sanja Doležal je vodila razgovor kombinirajući desetljeća profesionalnog iskustva i empatiju, zbog čega je ovaj panel bio više od diskusije – postao je platforma za razumijevanje i podršku unutar glazbene scene.
Glazbeni program konferencije, bio je savršen dodatak oba dana događanja. U četvrtak je violončelist Matej Milošev, poznat po spajanju klasične glazbe i pop elemenata, oduševio publiku svojim bendom i autorskim pjesmama, stvarajući intimnu i emotivnu atmosferu u dvorani MSU-a. Drugi dan konferencije otvoren je uz emotivne zvukove flamenka. Pjevačica Nina Ćorić, uz pratnju višestruko nagrađivanog basista i skladatelja Marija Rašića, izvela je tradicionalne flamenko pjesme i popularne španjolske skladbe, iznenadivši publiku svojom energijom i sugestivnom interpretacijom.
Nakon flamenka, došla je na red stručna strana konferencije: diskusija pravnih eksperata Romane Matanovac Vučković i Siniše Petrovića pod nazivom “Kriteriji za određivanje tarifa u kolektivnom ostvarivanju s motrišta tržišnog natjecanja” koju je slijedilo predavanje “Primjena trostupanjskog testa na rudarenje teksta i podataka u treniranju generativne UI” pravne savjetnice za autorska prava u HDS ZAMP-u, Katarine Radić.
Paneli posvećeni umjetnoj inteligenciji i njenom utjecaju na kreativne industrije pokazali su se kao izuzetno zanimljivi i korisni, okupivši stručnjake iz različitih područja kako bi raspravili ključne izazove i prilike. Na panelu “Generativna umjetna inteligencija, autorsko pravo i kreativne industrije”, dr. sc. Dino Gliha, specijalistica za intelektualno vlasništvo Martina Arapinac Radičević, izv. prof. dr. sc. Mihael Mišo Mudrić i brand-strateg Ante Magzan sučelili su stavove o utjecaju AI-a na kreativnost i zaštitu autorskih prava. Raspravu je vješto moderirao dr. sc. Hrvoje Lisičar, a publika je dobila uvid u pravne, poslovne i umjetničke aspekte sve veće uloge umjetne inteligencije.
Panel “Generativna umjetna inteligencija, autorsko pravo i kreativne industrije” u dvorani Gorgona
Foto: Samir Cerić Kovačević
Kroz cijelu diskusiju protezala su se pitanja i komentari iz publike, a u jednom je trenutku Maja Vidmar Klarić, ispred ZAPRAF-a i HDU-a, poslala jasnu poruku:“Nije nitko iz kreativnih i kulturnih industrija protiv sustava AI-a, međutim, problem je što su se sustavi AI obučavali na djelima autora i nositeljima ostalih srodnih prava, a da za to nisu dobili licencu i platili odgovarajuću naknadu. Određeni servisi već su licencirani, no većina ostalih lovi u mutnom jer ne postoje dovoljno jasna pravila koja se odnose na transparentnost. To su dokumenti koji se pripremaju na razini Europske unije i tek ćemo u svibnju sljedeće godine imati kodeks prakse.”
Diskusija “Glazbeno hranjenje AI-a” dodatno je produbila temu, fokusirajući se na pitanje izvorišta “kreativnosti” modela generativne umjetne inteligencije, njihove transparentnosti i legalnosti. Odvjetnica Kristina Delfin Kanceljak, predsjednik HGU-a Dražen Baljak, glazbenik Zvonimir Dusper Dus, direktorica ZAPRAF-a Maja Vidmar Klarić, direktor Dallas Recordsa Dario Draštata, voditelj Sektora pravnih poslova i razvoja poslovanja HDS ZAMP-a Davorin Penc te Saša Jovetić iz tvrtke Maistral iznijeli su različite perspektive na korištenje glazbe u treniranju AI-a. Moderator, prof. dr. sc. Igor Gliha, povezao je raznolike poglede u koherentnu i dinamičnu diskusiju.
prof. dr. sc. Igor Gliha, Davorin Penc, Kristina Delfin Kanceljak, Maja Vidmar Klarić, Zvonimir Dusper Dus, Dario Draštata, Dražen Baljak, Saša Jovetić
Foto: Samir Cerić Kovačević
Oba panela istaknula su kompleksnost teme i ponudila vrijedne uvide o budućnosti kreativnih industrija, ostavljajući publiku s brojnim pitanjima, ali i novim idejama za daljnje promišljanje. Zajednički zaključak, prema profesoru Igoru Glihi, ipak jest da umjetna inteligencija nije bauk nego razvoj tehnologije koji nam treba – ali koji treba i pravnu regulative koja štiti autore kao začetnike: “UI ili AI je prilika za stvaranje novih poslovnih modela. Ali i s druge strane bi trebalo doći do prepoznavanja pravnih normi. Potrebno ju je licencirati. U krajnjoj liniji, ako govorimo čistim kapitalističkim jezikom, redistribuirati zaradu, tako da svi oni koji su sudjelovali u izradi novih modela dobiju udio od dobiti koju AI modeli ostvaruju.”
MAKK je konferencija na kojoj rame uz rame s poznatim imenima sjede oni koji tek počinju. Put do uspjeha za sve poznate glazbenike i autore započeo je prvom snimkom, u koju su uložili svoju strast i kreativnost. I izložili je publici, spremni na sve komentare. Takva je prilika treći put zaredom na MAKK-u pružena petnaest mladih i talentiranih autora kroz slušaonicu njihovih pjesama s renomiranim producentom Srđanom Sekulovićem Skansijem.
Održan u dvorani primjerenog naziva Školica, “Listening Session” je bio sjajna prilika za okupljene autore da u opuštenoj atmosferi čuju mišljenje profesionalca i kolega o svojim pjesmama. Skansi im je s bogatim iskustvom, oštrim uhom i britkim jezikom ponudio konkretne savjete,a kako su u publici sjedili i predstavnici diskografskih kuća, neki su od preslušanih talenta otišli kući s posjetnicom i terminom za sastanak.
Listening Session sa Srđanom Sekulovićem Skansijem u dvorani Školica
Foto: Samir Cerić Kovačević
Samo zatvaranje konferencije ponudilo je premijeru dokumentarnog filma “SHIP 2024” u produkciji stručne službe ZAMP Hrvatskog društva skladatelja. S dvadeset sudionika koji su iznijeli svoje dojmove i prekrasnim kadrovima Šibenika prepunog glazbe, film je prikazao sadržaj i potencijal drugog izdanja showcase festivala SHIP, održanog u rujnu. Izniman uspjeh ove glazbene inicijative tijekom nekoliko dana doista pokreće Šibenik, i daje važan vjetar u leđa nezavisnoj glazbenoj sceni. Video je dostupan i na YouTubeu, pogledajte ga na linku – https://bit.ly/SHIP2024_film
MAKK je tijekom dva dana ugostio gotovo 50 atraktivnih govornika s raznih strana glazbenog i poslovnog spektra. Više od 400 sudionika posjetilo je ovogodišnje izdanje konferencije zamišljene kao prostor za razmjenu ideja, umrežavanje i inspiraciju. Organizatori, HDS ZAMP i Hrvatsko društvo za autorsko pravo iznimno su zadovoljni odazivom i učinkom. Konferencija čiji je osnovni zadatak isticanje važnosti očuvanja autorskih prava i promicanje kreativnosti u kontekstu globalnih izazova i inovacija svojim je sadržajem uspješno odrazila dinamičan trenutak – i cijelu godinu – domaće glazbene i kreativne industrije.
Pokrovitelji MAK konferencije su Ministarstvo kulture i medija RH, Državni zavod za intelektualno vlasništvo i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
