O izložbi 12 dana kada smo bili centar svijeta – 40 godina od XIV. ZOI u Sarajevu Historijskog arhiva u Sarajevu
Od 8. do 19. veljače 1984. godine održane su XIV. zimske olimpijske igre.
Sarajevu je pripala čast organizirati najznačajniji sportski događaj u tadašnjoj Jugoslaviji. Po prvi puta u povijesti, domaćin olimpijskih igara bila je jedna komunistička zemlja na kojoj su sudjelovali sportaši sa suprotstavljenih geopolitičkih strana. Sudjelovalo je 1272 sportaša iz 49 zemalja svijeta.
Nakon 80. sjednice Međunarodnog olimpijskog odbora, koja se održavala u Ateni 18. svibnja 1978. godine, Sarajevu je pripala čast da organizira najznačajniji sportski događaj u tadašnjoj Jugoslaviji. Protukandidati su bili japanski Sapporo i švedski Göteborg. Nakon drugog kruga glasovanja, Sarajevo je većinom glasova dobilo domaćinstvo Igara. Sarajevu se pružila jedinstvena povijesna prilika da izmjeni negativan renome „grada atentata” koji ga je pratio od početka 20. stoljeća.
Planovi i pripreme za organizaciju XIV. Zimskih olimpijskih igara mogu se pratiti dvije godine prije dobivanja organizacije Igara kada se započelo sa modernizacijom i komunalnim uređenjem grada.
Skupština grada Sarajeva, kao zakonodavno tijelo grada Sarajeva, prednjačila je u političkom lobiranju na najvišim razinama bivše Jugoslavije da dobivanje domaćinstva zimske Olimpijade bude strateški projekt od iznimne važnosti za Jugoslaviju.
Arhivska građa koja je pohranjena u Historijskom arhivu u Sarajevu govori nam o naporima i aktivnostima grada domaćina u organizaciji sarajevske Olimpijade 1984. godine. Ova izložba daje mali doprinos u cilju očuvanja sjećanja na sarajevske Olimpijske igre 1984. godine i napore institucija i ljudi kada je Sarajevo 12 dana bilo centar svijeta.
Kako smo gradili ZOI 84. – Građevni kombinat „Međimurje“ Državnog arhiva za Međimurje
Nakon dobivanja domaćinstva 1978. godine, Sarajevo se počelo užurbano
pripremati za Igre modernizacijom i izgradnjom komunalne infrastrukture,
pretvarajući se u veliko olimpijsko gradilište.
Građevni kombinat „Međimurje“ u zadatak je dobio izgradnju sportskih i smještajnih objekata za nadolazeće Igre na najizazovnijim lokacijama, opravdavajući međunarodni ugled stečen po izvrsno odrađenim građevinskim projektima na području bivše države i inozemstva. Od strane međimurskih radnika izgrađena je trećina svih objekata visokogradnje. Izgrađeno je ili adaptirano 12 objekata na sveukupnoj površini od 45 000 četvornih metara. Uzimajući u obzir odabrane lokacije za novogradnju hotelskih kompleksa i pratećih objekata, svi su radovi privedeni kraju prije ugovorenih rokova sklopljenih s investitorima i time je opravdana reputacija građevinskog poduzeća koje obavlja projekte brzo i kvalitetno.
U sveukupnom procesu izgradnje na planinama u široj okolici Sarajeva radilo je oko 1200 radnika. Sveukupna vrijednost svih ugovorenih radova premašila je svotu od tadašnjih 1,6 milijardi jugoslavenskih dinara.
U znak zahvale za svoj doprinos u organizaciji XIV. zimskih olimpijskih igara, predsjednik Organizacijskog komiteta ZOI-a, Branko Mikulić, posjetio je sjedište Građevnog kombinata u Čakovcu 5. svibnja 1984. godine te uručio glavnom direktoru Dragutinu Kosu Veliku spomen-plaketu „Sarajevo ’84.“ za sveukupni doprinos Olimpijadi.
Stekavši preporuke od strane političkih i vojnih čelnika grada Sarajeva, u sljedećih nekoliko godina Građevni Kombinat „Međimurje“ ugovarao je građevinsko-komunalne poslove na području Sarajeva i SR Bosne i Hercegovine.
Sačuvani dokumenti i arhivsko gradivo iz fonda Građevnog kombinata „Međimurje“ (HR-DAM-205.) daju nam uvid u proces izgradnje olimpijskog Sarajeva od strane cjelokupne radne zajednice Kombinata, uz sve prepreke na koje su nailazili i konačnu uspješnu realizaciju projekta.
Državni arhiv za Međimurje
