U Domu kulture Male Subotice 24. listopada 2024. godine s početkom u 18 sati, održano je javno predavanje pod nazivom “Umjetna inteligencija: Kako tehnologija mijenja budućnost.” Ovo predavanje, koje su vodili stručnjaci iz područja Informacijsko-komunikacijskih znanosti i Umjetne inteligencije Marin i Dejan Drabić, privuklo je znatiželjne posjetitelje različitih dobnih skupina, koji su došli sa željom da saznaju više o temi koja mijenja suvremeni svijet i otvara vrata budućnosti.
Predavanje je započelo pregledom povijesnog razvoja umjetne inteligencije (AI), gdje su predavači posjetiteljima pružili uvid u ključne faze napretka ovog područja. Govorilo se o tome kako je AI počeo kao istraživačka znanost s ograničenim resursima, ali je kroz desetljeća postao neizostavni dio tehnologije u mnogim područjima – od industrije do medicine. Marin i Dejan obuhvatili su važne događaje i znanstvenike koji su obilježili razvoj umjetne inteligencije, dok su se glavne teme bazirale na ideji razvoja opće umjetne inteligencije (AGI) – koncepta inteligencije koji bi nadmašio specifične zadatke i postigao svestrano razumijevanje i rješavanje problema.
Ono što je posjetiteljima posebno privuklo pozornost bio je fokus na budućnost i mogućnosti koje AGI (opća umjetna inteligencija) donosi. Cilj stvaranja inteligencije koja bi bila bliska ljudskoj otvara brojna etička, moralna, ali i tehnička pitanja. Marin i Dejan su promišljali o tome kako bi AGI mogao koristiti društvu, ali i kakve rizike nosi.
Podjela umjetne inteligencije i osnovna načela
Nakon uvodnog dijela, predavači su se posvetili tehničkoj podjeli umjetne inteligencije, razjasnivši razliku između pojmova kao što su strojno učenje (ML), duboko učenje (DL), računalni vid (CV) i obrada prirodnog jezika (NLP). Svaka od grana bila je detaljno pojašnjena, uz primjere koji su prisutnima približili kako tehnologija funkcionira.
Na primjer, posjetitelji su saznali kako strojno učenje čini osnovu na kojoj se razvija duboko učenje, dok računalni vid omogućuje računalima da “vide” i prepoznaju objekte na način na koji to čini ljudski mozak. Obrada prirodnog jezika, pak, omogućava alatima poput Chat-GPTa da komuniciraju s ljudima na prirodan način, čime se briše granica između ljudi i strojeva.
Podjela umjetne inteligencije i osnovna načela
Nakon uvodnog dijela, predavači su se posvetili tehničkoj podjeli umjetne inteligencije, razjasnivši razliku između pojmova kao što su strojno učenje (ML), duboko učenje (DL), računalni vid (CV) i obrada prirodnog jezika (NLP). Svaka od grana bila je detaljno pojašnjena, uz primjere koji su prisutnima približili kako tehnologija funkcionira.
Na primjer, posjetitelji su saznali kako strojno učenje čini osnovu na kojoj se razvija duboko učenje, dok računalni vid omogućuje računalima da “vide” i prepoznaju objekte na način na koji to čini ljudski mozak. Obrada prirodnog jezika, pak, omogućava alatima poput Chat-GPTa da komuniciraju s ljudima na prirodan način, čime se briše granica između ljudi i strojeva.
AI alati i njihove praktične primjene
Jedan od najzanimljivijih dijelova predavanja bio je posvećen alatima koji koriste umjetnu inteligenciju, a s kojima se mnogi susreću u svakodnevnom životu. Posjetiteljima su prikazani alati poput Chat-GPTa, DALL-E-a i Microsoft Designera za generiranje slika, dok je istaknut i Canva premium alat, koji se besplatno nudi djelatnicima u obrazovnom sustavu, što dodatno podupire uvođenje novih tehnologija u obrazovanje.
Posebno impresivan trenutak bio je prikaz videa generiranog pomoću AI platforme Sora. Umjesto tradicionalne snimke, posjetitelji su mogli vidjeti video koji je generiran isključivo na temelju tekstualnog opisa, bez potrebe za korištenjem kamere. Na taj način, AI pokazuje nevjerojatnu sposobnost razumijevanja i interpretiranja složenih zahtjeva, dok je kvaliteta prikaza izuzetno impresivna.
### Primjena AI u praćenju lica i autonomnim vozilima
U nastavku predavanja prikazan je i softver koji koristi umjetnu inteligenciju za praćenje i analizu lica. Ova tehnologija nalazi široku primjenu, posebice u sigurnosnom sektoru i u istraživanjima korisničkog ponašanja. Prisutnima je pojašnjeno kako se AI koristi za prepoznavanje emocija, što otvara mogućnosti u raznim industrijama, ali i otvara etička pitanja o privatnosti i sigurnosti podataka.
Jedan od najatraktivnijih dijelova predavanja bio je fokus na autonomna vozila, gdje je Marin, inače R&D inženjer u sektoru razvoja softvera za autonomna vozila, podijelio svoja iskustva. Prisutnima je objasnio različite razine autonomnosti vozila – od potpune kontrole vozača do potpuno autonomnih vozila koja ne zahtijevaju ljudsku intervenciju. Ova je tehnologija, uz mnoštvo izazova, postavljena kao cilj u budućem razvoju prometa, s naglaskom na sigurnost i smanjenje prometnih nesreća.
Etika i rizici umjetne inteligencije
Predavanje je zaključeno raspravom o etičkim izazovima koje umjetna inteligencija postavlja pred čovječanstvo. Dejan Drabić istaknuo je važnost kritičkog promišljanja o budućnosti i potencijalnim rizicima koje AI donosi. Pitanja poput toga hoće li radna mjesta biti ugrožena, koliko će društvene mreže i mediji biti podložni manipulaciji putem deepfake tehnologije, te kako se obrazovni sustav može prilagoditi potrebama budućnosti – bila su neka od pitanja koja su otvorena za diskusiju.
Raspravljalo se o potencijalnim opasnostima pretjerane ovisnosti o umjetnoj inteligenciji te kako bi AI mogao utjecati na našu sposobnost kritičkog mišljenja, donošenja odluka i razvijanja međuljudskih odnosa.
Zaključak
Predavanje u Maloj Subotici privuklo je pažnju i potaknulo publiku na razmišljanje o svijetu koji se rapidno mijenja zahvaljujući umjetnoj inteligenciji. Marin i Dejan Drabić uspješno su predočili složenost ove teme na pristupačan način, omogućivši posjetiteljima da dobiju uvid u to kako umjetna inteligencija mijenja svaki aspekt našeg života – od svakodnevnih tehnologija do budućnosti rada i sigurnosti.
Publika imala priliku za pitanja i odgovore
Na kraju predavanja, posjetitelji su dobili priliku postaviti pitanja predavačima. Iako su Marin i Dejan Drabić odgovorili na brojna pitanja, neka su ipak ostala bez preciznog odgovora – dijelom zato što su mnogi aspekti umjetne inteligencije još uvijek pod velom tajne. Naime, mnogi modeli umjetne inteligencije u pojedinim segmentima funkcioniraju poput “crnih kutija,” što znači da su njihovi procesi i za same tvorce djelomično netransparentni i teško objašnjivi.
Upravo zato, predavači su istaknuli važnost transparentnosti i odgovornosti u razvoju i primjeni umjetne inteligencije. Na pitanje o budućnosti i potencijalu AGI-a, Marin i Dejan su ponudili intrigantan zaključak: “Možda će opća umjetna inteligencija (AGI) biti posljednji izum čovjeka.” Na taj način, predavanje je zaključeno mislima o nepoznatom i potencijalno revolucionarnom utjecaju umjetne inteligencije na čovječanstvo.
Irena Štefok, mag.oec.
Udruge MIK i MIS
