Prateći predizbornu kampanju, neke televizijske emisije nakon izbora, a naročito različita mišljenja i prijedloge vezano uz lokalnu samoupravu, HSLS Međimurske županije daje sljedeće PRIOPĆENJE
Slušajući različite aktere političkog života u Hrvatskoj čudimo se neprimjerenom, pa i uvredljivom rječniku koji se koristi. Naime, lokalne se dužnosnike često bez ustručavanja naziva „lokalnim šerifima“ i pritom se zanemaruju brojni samoprijegorni dužnosnici koji žive sa svojom općinom, gradom ili županijom. Naravno da ima i drukčijih, kao i u svakom području našeg društva, ali svakako u manjoj mjeri. Govori se i kako lokalnu i regionalnu samoupravu treba srezati, ukinuti i slično.
Istinska, ciljana i promišljena racionalizacija s ciljem smanjivanja troškova funkcioniranja na svim razinama je svakako poželjna i potrebna.
HSLS Međimurske županije je još 2019. na svojoj Skupštini održanoj 1. ožujka jednoglasno donio DEKLARACIJU HSLS-a MEĐIMURSKE ŽUPANIJE O POTREBI DALJNJE DECENTRALIZACIJE HRVATSKE TE JAČANJA FISKALNIH KAPACITETA I NADLEŽNOSTI JL(R)S-a.
Očito je da je danas ta problematika itekako aktualna. Neki bi bez ikakvog razmišljanja ukidali, rezali, centralizirali, određivali sastav i nazive nekih novih jedinica lokalne samouprave. Hrvatsko je društvo na žalost previše podijeljeno na povijesnim, kulturološkim, vjerskim, političkim i drugim područjima, a neki nov, nepromišljen i nametnut teritorijalni ustroj uzrokovao bi dodatne, potpuno nepotrebne podjele. Moramo biti svjesni činjenice da su se građani dobrim dijelom identificirali sa svojom općinom, gradom ili županijom.
Našu deklaraciju donijeli smo na temelju Europske povelje o lokalnoj samoupravi, Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Deklaracije o regionalnom razvoju i jedinstvenosti Međimurske županije te Statuta HSLS-a polazeći od činjenice da je Republika Hrvatska previše centralizirana kako fiskalno tako i u nadležnostima te da je nužno, poželjno i potrebno sve što je moguće približiti građanima.
Cilj je naše deklaracije osigurati brži, kvalitetniji i pravedniji razvoj svake sredine, a samim tim i Hrvatske u cjelini.
Naš bi prijedlog bilo uvođenje glavarine od npr. samo 500 eura po stanovniku godišnje (cca 11 posto izvršenja Proračuna RH za 2019.), a poželjnije i moguće 1000 eura po stanovniku (cca 22 posto u odnosu na izvršenje Proračuna za 2019.). Poželjno bi bilo uvesti i koeficijente sukladno razvijenosti (npr. za Zagreb koeficijent 1, za općinu ili grad s manjim stupnjem razvijenosti koeficijent 1,01, još manjim 1,05 itd.). To bi imalo svekolike pozitivne učinke, pa i na aktualnu problematiku kao što je demografsko stanje, nedostatak radne snage i slično. Iznosi ne bi bili preveliki u usporedbi s iznosima koji se izdvajaju za rad cjelokupnog državnog aparata (javnih tijela, institucija i ostale državne administracije).
Osvrt na lokalnu samoupravu 1993. – 2019.
Sadašnji teritorijalni ustroj temelji se na Zakonu o lokalnoj samoupravi i upravi te Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 90/1992 od 30. 12. 1992.). Ta, u to doba nova teritorijalna podjela donijela je brži, kvalitetniji i pravedniji razvoj od dotadašnjeg, bio je to korak prema toliko potrebnoj decentralizaciji države.
Često se javljaju ideje i prijedlozi o ukidanju općina, gradova i županija jer su, prema tim predlagačima, prije svega premale, neučinkovite, nepotrebne… Samo korištenje termina „ukidanje“ u najmanju je ruku neprimjereno, a odraz je potpunog nerazumijevanja značaja lokalne samouprave. Vidljivo je da se ti prijedlozi ne temelje na pomnom proučavanju, nekoj kvalitetnoj simulaciji ili analizi eventualnih nedostataka aktualnog modela. Moguće je i da se želi skrenuti pozornost s pravih problema ili skupiti političke poene populističkim pristupom umjesto analize postojećeg stanja. Tek se nakon detaljne analize i izrađene simulacije učinka eventualnog novog ustroja mogu odvagnuti moguće koristi ili štete.
Pogrešno se koristi taj termin „ukidanje“. Naime, kako je moguće ukinuti nešto što postoji i funkcionira, dok na tom području netko živi, radi i stvara? Mnoge su jedinice lokalne i regionalne samouprave članice brojnih međunarodnih asocijacija, mnoge provode projekte EU-a koji bi ukidanjem došli u pitanje te bi vjerojatno došlo do gubitka dobivenih sredstava.
Naravno, mogu se promijeniti ili prilagoditi neke nadležnosti, način upravljanja u samoupravama i slično, no korištenje termina „ukidanje“ samo je po sebi pogrešno i izaziva negativne konotacije. Govoriti da je potrebno ukinuti nešto što je malo također je pogrešno jer postavlja se pitanje što to znači „malo“? Naravno da je npr. Međimurje površinom ili brojem stanovnika manje u odnosu na neku veću županiju, no taj kriterij ne može biti odlučujući, a pogotovo ne jedini. Treba poštovati posebnosti svakog područja. Itekako je važno da je ovakav teritorijalni ustroj dao i još uvijek daje dobre rezultate u razvoju te interesu zadovoljavanja potreba svojih građana, i to na brz, kvalitetan i pravedan način.
Rekao bih da se tu čak radi o nerazumijevanju, skupljanju političkih poena na temelju floskula o prevelikom broju jedinica lokalne samouprave, spominjući lokalne šerife, uhljebe i slično. Zaboravlja se ili se ne želi razumjeti značaj približavanja socijalnih, zdravstvenih, komunalnih i drugih usluga onima koji ih koriste i trebaju, dakle, građanima. Sigurno je da je itekako poželjno i potrebno sve što je moguće približiti građanima jer se na taj način daleko brže reagira, lakše i kvalitetnije se ispunjavaju određene potrebe i rješavaju mogući problemi.
Unatoč još uvijek precentraliziranoj državi može se utvrditi da sve jedinice lokalne samouprave u našoj županiji dobro funkcioniraju, a spuštanjem određenih nadležnosti i naročito financijskih sredstava na tu razinu to bi se itekako poboljšalo i ubrzao bi se svekoliki razvoj svake jedinice, a time i naše županije te Hrvatske u cjelini.
Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 127/17) koji je na snazi od 1. siječnja 2018. znatno se unaprijedila financijska snaga JLS-a. Vjerujemo da je to jedan važan korak u smjeru jačanja kapaciteta lokalne samouprave te bi trebali uslijediti daljnji koraci u tom smjeru. Na taj bi se način osigurao brži, kvalitetniji i pravedniji razvoj jer će se smanjiti utjecaj centra, politike, pripadnosti strankama na vlasti itd.
Ako detaljna i stručna analiza pokaže mogućnost racionalizacije, potrebno je odrediti jasne i kvalitetne kriterije uvažavajući povijesne, zemljopisne i druge karakteristike.
Sukladno članku 5. Europske povelje o lokalnoj samoupravi mišljenje žitelja svake općine, grada ili županije je presudno i treba ga poštovati (provedbom referenduma).
Držimo da bi bilo poželjno stimulirati (npr. putem glavarine s većim koeficijentom) zajedničko obavljanje različitih poslova u nekoliko jedinica lokalne samouprave, tj. formiranje zajedničkih upravnih i drugih odjela, ustanova i slično. Toga i danas ima, a poželjno je to dodatno razviti. Time se postiže racionalizacija uprave i određenih poslova, a putem predstavničkog i izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave i dalje imaju samostalnost. Napominjemo da je Hrvatska po veličini općina negdje u sredini EU-a, na koji se volimo pozivati. To znači da u nekim državama ima vrlo velikih općina, a u nekima daleko manjih nego kod nas. Zato smatramo da sam kriterij veličine općina nije relevantan temelj za uvođenje velikih promjena.
Međimurje kao županija te gradovi i općine u Međimurju itekako su ispunili svoju. svrhu jer su racionalnije ustrojeni od drugih. Hrvatska treba daljnju decentralizaciju financija i nadležnosti, te maksimalno približavanje uprave i svih usluga građanima. To je u skladu i s načelom supsidijarnosti, prema kojem se ovlasti dodjeljuju tijelima nižih razina vlasti, a tek ako ih ona ne mogu primjereno izvršavati, te se ovlasti prenose na neposredno višu razinu.
Umjesto bavljenja mišlju „ukidanja“ općina, gradova i županija bolje je napraviti analizu racionalnosti brojnih agencija, holdinga, te administrativnih i drugih barijera s kojima se susreću poduzetnici i građani, zatim uvesti eventualna ciljana poboljšanja na način da sve razine vlasti budu u najvećoj mogućoj mjeri na usluzi svim građanima.
Josip Grivec