Izbor najboljih gradova i ove se godine održava u organizaciji Jutarnjeg lista, gradonačelnik.hr-a i agencije Ipsos, a pobjednici će biti proglašeni 21. listopada u Novom Vinodolskom
Ovogodišnji, četvrti po redu izbor najboljih gradova u organizaciji Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos dati će i odgovor na pitanje koje su sredine najbolje za život. Riječ je o kategoriji kvaliteta života izbora najboljih gradova, a u konkurenciji velikih gradova završnicu izbora izborili su lanjski pobjednik Čakovec, Zagreb, koji je u ovoj konkurenciji trijumfirao 2018., Samobor, Velika Gorica i Varaždin.
U rangiranju velikih gradova po dosegnutoj kvaliteti života uzeto je u obzir 29 kriterija, među kojima dominiraju ekonomski poput prosječnog dohotka po stanovniku, stope prireza, prosječnog broja nezaposlenih i zaduženosti. No, raščlanjivani su i komunalni (proračunska izdvajanja za unaprijeđenje stanovanja, zbrinjavanje otpada), demografski (visina porodiljnih naknada, pedagoški standard, izdvajanja za stipendija i školarine) i pokazatelji vezani za dosegnuti standard kvalitete sportskih i kulturnih usluga u gradu. Uz to, ovo je jedina kategorija izbora najboljih gradova u kojoj je za rangiranje gradova korištena i anketa među samim građanima o tome što im je najvažnije kada sagledavaju kvalitetu života u svojim sredinama.
Za svaki od pokazatelja izračunat je indeks prema metodologiji Vladine Uredbi o indeksu razvijenosti. Temeljem istraživanja provedenom na reprezentativnom uzorku naših građana, svakom od pokazatelja određen je ponder ovisno o percepciji građana o tome koliko im je taj pokazatelj značajan za osjećaj kvalitete života.
Čakovec će pokušati ponoviti lanjski uspjeh u ovome izboru na temelju uvrštenja među tri najbolja velika grada u zemlji u četiri prestižna kriterija. Riječ je o ukupnim izdvajanjima za unaprjeđenje stanovanja i zajednice gradu koji su u čakovečkom gradskom proračunu dosegnuli 22 posto, prosječnome broju zaposlenih (548) na tisuću stanovnika, udjelu izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade (49 posto) u gradskom proračunu, prosječnome iznosu isplaćenih stipendija i školarina (67 kuna) po stanovniku te prosječnome vitalnom indeksu od 110 posto. Prosječni vitalni indeks izračunat je kao omjer broja rođenih u odnosu na broj umrlih u promatranoj godini.
Jedan od najvećih aduta Zagreba u pokušaju da vrati naslov najboljeg velikog grada za život je efikasnost gradske uprave iskazana kroz najveći prihod po zaposlenome u gradskoj upravi u ovoj konkurenciji od 3,8 milijuna kuna. Glavni grad ima i drugi najveći udio izdvajanja za prijevoz u proračunu od jedan posto ukupnog gradskog budžeta, dok je unutar ‘top 3’ velikih gradova po izvornim prihodima proračuna s iznosom od 6232 kune.
Velika Gorica uvrstila se u završnicu ovog prestižnog izbora zahvaljujući ‘top5’ pokazateljima u šest kriterija kvalitete života, počev od proračunskog izdvajanja za sport od 7,28 posto gradskog budžeta i pedagoškog standarda u vrtićima koji se ogleda u omjeru odgojitelj na petoro djece. Zatim su tu, među ostalim, i vitalni indeks (98 posto), iznos porodiljnih naknada (3283 kune) te prosječni broj nezaposlenih od 16 nezaposlenih na 1000 stanovnika.
Četvrti put zaredom Samobor je u završnici izbora najboljih velikih gradova po kvaliteti života na temelju, među ostalim, prosječnog dohotka po stanovniku od 41 tisuće kuna i udjelu poreznih prihoda u ukupnim gradskim prihodima i primicima od 48 posto. U oba slučaja Samobor ima jedan od dva najbolja pokazatelja među velikim gradovima, dok je u ‘top 5’ po pitanju prosječnog broja nezaposlenih na 1000 stanovnika, efikasnosti gradske uprave (3,4 milijuna kuna prihoda po zaposlenome u gradskoj upravi) i iznosa porodiljnih naknada koje u ovome središtu Zagrebačke županije iznose 3177 kuna po novorođenome.
Varaždin među velikim gradovima ima najveća izdvajanja za sport iskazana kroz pripadajući udjel od 13,65 posto ukupnog gradskog budžeta i najveći prosječni broj zaposlenih (610) na 1000 stanovnika. Sjedište Varaždinske županije je u ‘top 3’ velikih gradova i kada se promatraju proračunski udjeli (1,7 posto ukupnog gradskog proračuna) za subvencije tvrtkama, stopa siromaštva (10,2 posto ukupne populacije) i iznos stipendija i školarina isplaćenih iz proračuna od prosječne 53 kune po stanovniku.
(VEDRAN MARJANOVIĆ/JUTARNJI LIST)