Sedamdeseta obljetnička godina Muzeja Međimurja obnavlja nam sjećanja na njegove početke u kojima su sudjelovali akteri kulturne scene s obje strane Drave. Povijesne i kulturne veze čakovečkih pojedinaca s Varaždinom postajale su s vremenom prijateljske, a to se posredno preslikalo i na njihove dvije krovne kulturne institucije, Muzej Međimurja Čakovec i Gradski muzej Varaždin.
Ideja o čakovečkome muzeju rodila se, naravno, prije njegova osnutka 19. veljače 1954. kao Gradskog muzeja Čakovec. Njegov je prvi ravnatelj i kustos, Aleksandar Schulteisz od 1946. godine bio član Akcionog odbora za osnivanje muzeja, a jedan od inicijatora osnivanja muzeja u Čakovcu bio je i istaknuti varaždinski znanstveno-kulturno-prosvjetni djelatnik i dugogodišnji ravnatelj varaždinskoga muzeja Krešimir Filić.
Likovna galerija Muzeja Međimurja od svojeg je osnutka pratila sakupljačku politiku Muzeja koja je od početaka bila povezana s područjem Međimurja pa je njezin fundus orijentiran na umjetnike povezane s našim krajem bilo rođenjem, porijeklom, životom ili radom. Djela nekih od njih nalaze se i u fundusu muzeja preko Drave, u Galeriji umjetnina Gradskog muzeja Varaždin. Bezeredi, Bolković Pik, Brezovec Meštrić, Gašparić – Gapa, Horvat, Jerković, Kipke, Kralj Međimurec, Kulčar, Lesar, Nađ-Jerković, Purić, Schulteis, Štebih, Vojković i Zidarić šesnaestero je autora koji su izborom od trideset i dva slikarska i kiparska djela predstavljeni na ovoj izložbi.
Bilo da riječ veze iz naziva izložbe doživljavamo kao neki odnos među osobama ili kao kontakt, u oba slučaja nećemo pogriješiti jer oba se značenja kroz povijest konstantno pojavljuju dvosmjerno na relaciji Čakovec – Varaždin. Stoga se sama po sebi nameće tvrdnja da su veze, prijateljstvo i umjetnost kroz povijest utjecali poticajno i na ljude i na kraj s obje strane Drave. Ostaje nam samo tim putem, optimistično i s vjerom, koračati i dalje.
Maša Hrustek Sobočan, muzejska savjetnica
Ravnateljica Muzej Međimurja Čakovec
