Zdravstvena skrb, njezin utjecaj na zdravlje građana, gospodarstvo i količinu bolovanja te kretanje na tržištu rada u Međimurskoj županiji, bile su glavne teme današnje 125. sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije.
Uoči sjednice predsjednik Ivan Senčar naznačio je neke promjene u sastavu GSV-a, tako da su novi članovi od strane Međimurske županije nakon lokalnih izbora Matija Posavec, Mario Medved i Cvetan Kovač, dok su njihovi zamjenici Darko Radanović, Barbara Marcijuš i Melita Jambrović. Mario Medved preuzeo je funkciju dopredsjednika GSV-a.
Mario Medved je tom prilikom podsjetio da je GSV MŽ konstituirano 2002. godine sa svoja tri socijalna partnera (županija, sindikati i poslodavci), kao savjetodavno tijelo u rješavanju kompleksnih gospodarskih i socijalnih pitanja u našoj županiji.
Kako je naznačeno na današnjoj sjednici pitanje količine bolovanja u našoj županiji sagledava se kroz četiri aspekta, a to su građansko gledanje na problem u zdravstvu , gospodarstvu, poduzetništvu i institucijama. Naime, svi smo mi građani, potencijalni pacijenti, sve do trenutka kada netko oboli i vidi manjkavosti zdravstvenog sustava koje je pogledom građana očajno. S gospodarske strane rast je moguć samo uz zdrave ljude, dok s poduzetničke javlja se niz problema, od sve veće konkurencije, plaćanje bolovanja na teret poslodavaca od 42 dana koje je nepodnošljivo, a i raritet je u Europskoj uniji. Da se ne govori o evidentiranju lažnih bolovanja.
Na današnju sjednicu s obzirom na goruće probleme pozvani su relevantni čimbenici od koordinacije hrvatske obiteljske medicine Podružnice Čakovec te voditelja HZZ-a.
RASPRAVA
Na izazove koje liječnici obiteljske medicine svakodnevno susreću kada je riječ o trajanju bolovanja, osvrnula se Marija Gluhak, dr. med., predstavnica liječnika obiteljske medicine. „U praksi, ne možemo govoriti o ‘lažnom bolovanju’ u smislu da netko bez osnove dobije bolovanje – jer ako pacijent prijavi zdravstvene tegobe, mi mu moramo vjerovati, osobito kada je riječ o kratkotrajnim i samoizliječivim stanjima poput povraćanja, glavobolje ili povišene temperature. S druge strane, često nailazimo na dileme kada je riječ o bolovanjima vezanim uz lokomotorni sustav – tu je teško procijeniti trenutak povratka na posao, a obrada pacijenata traje dugo zbog lista čekanja.“
Dodala je i kako se na rendgenski pregled u Čakovcu čeka od dva do tri mjeseca, što dodatno otežava pravodobnu dijagnostiku. „Pokušavamo pronaći alternative u drugim bolnicama, ali to onda pacijentima predstavlja dodatni trošak, koji nije svima prihvatljiv,“ rekla je, te se osvrnula na problem dugih bolovanja: „Bolovanja koja prelaze 42 dana posebno su osjetljiva tema – nekad se teško donosi odluka o njihovom prekidanju, a istovremeno su velik teret za poslodavce. No moram istaknuti – mnoge stvari koje utječu na trajanje bolovanja izvan su naše kontrole. Zdravstveni sustav je složen, a mi se kao liječnici često nalazimo u svojevrsnom začaranom krugu.“
Ivan Sinković, voditelj HZZO Podučne ustrojstvene jedinice Čakovec objasnio je što predstavlja privremenu nesposobnost za rad i kako se ona regulira u praksi.„Privremenu nesposobnost za rad utvrđuje ovlašteni liječnik, temeljem medicinske dokumentacije. Dužinu trajanja bolovanja određuje liječnik obiteljske medicine ili ginekolog, ovisno o slučaju. Kontrolu privremene nesposobnosti provode kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), i to prema pravilniku koji propisuje redovne i izvanredne kontrole. Redovne se odnose na radnike koji su dulje na bolovanju, dok se izvanredne provode na pisani zahtjev poslodavca.“ Prema njegovim riječima, u Međimurskoj županiji trenutačno je 45.411 aktivnih osiguranika, a ukupna stopa bolovanja u 2024. godini iznosila je 3,92%. Od toga, 1,92% odnosi se na bolovanja na teret pravnih i fizičkih osoba (poslodavaca), dok je 2% na teret HZZO-a, što se odnosi na bolovanja koja traju duže od 42 dana. Usporedimo li te podatke s prethodnim godinama, vidljiv je pozitivan trend. Tako je 2022. godine stopa bolovanja iznosila 4,39%, dok je 2023. godine pala na 3,75%.
„Unatoč blagom porastu bolovanja, bilježimo sve manji broj otkrivenih lažnih bolovanja. U posljednje dvije godine znatno se smanjio i broj zahtjeva poslodavaca za kontrolu bolovanja – takvi zahtjevi danas moraju biti jasno opravdani. Primjerice, prošle godine u Međimurju su zaprimljena svega 69 takva zahtjeva,“ rekao je Sinković te zaključio kako nema dokaza da bi lažna bolovanja bila raširen problem u županiji.
Renata Kutnjak – Kiš, dr. med., voditeljica Djelatnosti za javno zdravstvo i promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, osvrnula se na najčešće zdravstvene probleme radno aktivnog stanovništva u županiji. Prema podacima Zavoda, najčešći uzroci bolovanja uključuju kronične nezarazne bolesti, poput bolesti lokomotornog sustava, dišnih bolesti (npr. astma), psihičkih smetnji (poput depresije), kao i bolesti kralježnice i vrata. Kod žena se u značajnoj mjeri bilježe i zloćudne bolesti kao uzrok izostanaka s posla.
Istaknula je i važnost nacionalnih preventivnih programa, naglasivši kako Međimurska županija bilježi jedan od najvećih odaziva u Hrvatskoj. Aktivno se provode programi ranog otkrivanja raka dojke, raka debelog crijeva i raka pluća, a kontinuirano se ulaže u podizanje svijesti građana o važnosti preventivnih pregleda.
Poseban naglasak stavljen je na promociju zdravlja na radnom mjestu, jer – kako je istaknula – “Zdravo radno okruženje doprinosi većoj produktivnosti, zadovoljstvu zaposlenika i smanjenju broja bolovanja.”
Kretanja na tržištu rada: pad nezaposlenosti
U drugom dijelu sjednice analizirana su kretanja na tržištu rada u Međimurskoj županiji. Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Čakovec, Međimurska županija i dalje bilježi jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj. Krajem svibnja 2025. godine evidentirano je svega 1.760 nezaposlenih osoba, što predstavlja najniži mjesečni broj nezaposlenih od osnivanja Područnog ureda Čakovec 1995. godine. Istovremeno, zaposleno je 44.551 osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 3,8%.
(rd)(mž)
