Prevaranti uvijek vrebaju, budite oprezni!

Sumnjate li da ste postali žrtvom prijevare, prijavite to odmah policiji

Novi trendovi i pojavni oblici prijevara putem interneta, e-maila, društvenih mreža i internet oglasnika sve su raznovrsniji, a prevaranti sve domišljatiji. U cilju prevencije i  poticanja samozaštite želimo upozoriti na opasnosti koje mogu proizaći prilikom korištenja interneta, ali i putem drugim vrsta komunikacija (pisma, telefonski pozivi, neposredna komunikacija i dr.).

U nastavku donosimo pregled uobičajenih sigurnosnih prijetnji i prijevara, dok više informacija možete pronaći na internetskim stranicama MUP-a.

– Phishing – „pecanje podataka“ putem e-pošte. Jedan oblik ovakve vrste prijevare je i tzv. “direktorska prijevara” – veliki broj phishing mailova trgovačkim društvima, u kojima se prevarant predstavlja kao direktor i traži hitno plaćanje na račun u inozemstvu pod kontrolom počinitelja.
– prijevara s kuririma (Courier fraud) – prevaranti se često pokušavaju predstaviti kao djelatnici banke ili policijski službenici te vas obavijestiti da postoje određeni problemi s vašom debitnom ili kreditnom karticom.
– prijevare vezane uz mobilno i internetsko bankarstvo – prevaranti šalju putem e-pošte poruke iz kojih proizlazi da je vaše poslovanje putem internetskog bankarstva kompromitirano ili je potrebno ažurirati podatke te šalju poveznicu kako bi se otklonile sve nepravilnosti. Putem poveznice žrtva, pretpostavljajući da je e-poruku uputila njena banka, popunjava sve tražene podatke o bankovnom računu, što prevaranti iskorištavaju i „skidaju“ novac s bankovnog računa žrtve.
– investicijske prijevare – kod ovakvih prijevara prevaranti se predstavljaju kao trgovci i nude vam niz ulagačkih mogućnosti, uključujući ulaganja u dionice, zemljište, zlato i drago kamenje.
– prijevare temeljene na avansnom plaćanju – kod ovakvih prijevara žrtvama se obećavaju golemi iznosi novca ili neke druge mogućnosti, poput dobitka na lutriji, nasljedstva ili nagradnoga dobitka. Od vas će se tražiti da izvršite avansnu uplatu koju će onda uzeti prevarant, a vi nećete dobiti ništa zauzvrat.
– štetni ili maliciozni programi – Malware je zajednički naziv za štetne ili maliciozne programe koje prevaranti koriste kako bi pristupili vašim računalima. Takvi su programi obično skriveni u e-mail privicima ili besplatnom sadržaju na internetu.
– prijevare prilikom kupovine putem interneta – prevaranti će oglašavati proizvode/usluge koje ili ne postoje ili nisu njihovi da bi ih mogli prodavali.
– društvene mreže i krađa identiteta – često se koristi tzv. društveni inženjering (social engineering) ili manipuliranje kako bi se navele osobe da otkriju previše podataka o sebi. Ti se podaci zatim nezakonito koriste u svrhu pribavljanja proizvoda i usluga bez njihova znanja. Problemi koji time nastaju uključuju uhođenje u virtualnom svijetu (cyber stalking), nasilje (bullying), krađa identiteta i iznude.
– posrednici za prijenos novca (Money mules)  – Money mule ili posrednik za prijenos novca naziv je za osobu koju prevaranti nagovore na pranje nezakonito stečenoga novca. Posrednik na svoj račun primi određeni iznos novca, a zatim ga prenosi dalje, uglavnom u inozemstvo, uz određenu proviziju. Riječ je o novcu kojeg su prevaranti ukrali od drugih ljudi.
– neželjene promotivne e-poruke – svi koji imaju e-adresu dobivaju spam – neželjene promotivne e-poruke koje se automatski šalju tisućama ljudi, a oglašavaju ili promoviraju različite proizvode i usluge. I prevaranti šalju milijune takvih e-poruka. Njihove e-poruke sadrže privitke u kojima se navodno nalaze podaci o, primjerice, sumnjivoj transakciji, račun, faks ili glasovna poruka.

Iz trgovine u Čakovcu ukradeni parfemi

Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko stotina eura

Zaprimljenim odštetnim zahtjevom trgovačkog društva sa sjedištem u Zagrebu te dosad provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je u utorak, 20. prosinca prošle godine u poslijepodnevnim satima u Čakovcu, Obrtničkoj ulici, nepoznati počinitelj iz trgovine (drogerija) ukrao nekoliko parfema.

Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko stotina eura.

Protiv nepoznatog počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

Radovan Gačal