Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade održali su danas u Termama Tuhelj sastanak sa županima uključenim u Razvojni sporazum za Sjever Hrvatske, sa željom da od njih izravno čuju što su stvarni prioriteti na koji zajednički mogu staviti financijski fokus, bilo iz domaćih, europskih ili međunarodnih izvora financiranja. Sastanku je nazočio i župan Međimurske županije Marija Posavec.
Govoreći u uvodnom dijelu sastanka o politici ravnomjernog regionalnog razvoja, premijer Plenković podsjetio je da je u saborsku proceduru upućen novi Zakon o ravnomjernom regionalnom razvoju koji ima nekoliko ciljeva.
Prvi je politiku i praksu u posljednjih deset godina, koja je bila utemeljena na sustavnom dijalogu sa županijama, gradovima i općinama te funkcionalnoj i fiskalnoj decentralizaciji, to jest omogućavanju većih prihoda svim jedinicama lokalne i područne samouprave, nastaviti na intenzivniji način u cilju realizacije razvojnih projekata.
Cilj te politike, naglasio je, bio je da Hrvatska napreduje u svim krajevima, s obzirom da nisu svi krajevi u istoj poziciji jer, objektivno gledajući, geografski položaj bitno utječe na ekonomski i demografski razvojni stupanj.
Stoga želimo svima postupno omogućiti jednake šanse, od prometne, preko obrazovne, zdravstvene i socijalne infrastrukture pa do stvaranja preduvjeta za ulaganje, a time i kreiranje novih radnih mjesta, poručio je.
Osobito je to važno za one krajeve gdje je u proteklom razdoblju depopulacija bila izraženija, kazao je premijer, dodajući da je niska stopa nataliteta horizontalni problem Europske unije, a što je zemlja malobrojnija, to je taj problem vidljiviji, naglasio je. U tom je kontekstu naveo da se u demografske mjere ulaže 820 milijuna eura u ovoj godini.
Institucionalizacija sustavnog dijaloga sa županijama
Drugi cilj novog zakona jest institucionalizacija suradnje sa županijama po uzoru na provedbu programa Slavonija, Baranja i Srijem, kao i ovoga za Sjever Hrvatske, za jadranske županije i središnju Hrvatsku.
„Imat ćemo četiri sustavna dijaloga fokusirana na prioritete u pojedinim krajevima Hrvatske“, pojasnio je i istaknuo kako će novi zakon učiniti bržom provedbu projekata i bolje razumijevanje onoga što su zajednički prioriteti.
Govoreći konkretnije o Razvojnom sporazumu za sjever Hrvatske, premijer je izrazio zadovoljstvo što je velik broj projekata ili u visokoj fazi realizacije ili pred dovršetkom, dodajući da su, nažalost, potresi pogodili i taj dio Hrvatske pa su velika sredstva morala biti osigurana i usmjerena u post-potresnu obnovu.
U tom je kontekstu istaknuo da je do sada za obnovu nakon potresa potrošeno 4 milijarde i 360 milijuna eura, dodajući da se radi o ogromnim sredstvima koja su kombinirana iz nekoliko izvora – Fonda solidarnosti, Instrumenta EU iduće generacije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i iz državnog proračuna.
Naveo je i brojna ulaganja u kontinentalni turizam, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, istaknuvši da ona nikada nisu bila veća.
U proteklih desetak godina za projekte na sjeveru Hrvatske plasirano je 3 milijarde eura, istaknuo je predsjednik Vlade poručivši da na razini Vlade nitko ne gleda gdje je koja politička opcija na vlasti, nego svi rade za hrvatske interese jednako angažirano u svakom kraju Hrvatske.
Uspjeh politike lovljenja koraka
Politiku ravnomjernog regionalnog razvoja stavit ćemo u kontekst šireg napora onoga što Hrvatska radi na razini Europske unije, poručio je premijer Plenković.
Slabije razvijenim županijama želimo pomoći da budu bliže onima koje su više razvijene, a isto činimo s državom na razini Europske unije, dodao je.
U tom je kontekstu podsjetio da je Hrvatska 2016. bila na 61 posto prosjeka razvijenosti Europske unije prema kriteriju BDP per capita, a danas je na 78 posto, što znači da smo, primjerice, dostigli Mađarsku koja je u Europsku uniju ušla 10 godina prije nas.
„To je vidljivo ostvarenje te politike lovljenja koraka s onima koji su razvijeniji“, kazao je dodajući da su na to bili fokusirani i napori za gospodarski rast i veću zaposlenost.
Danas u Hrvatskoj radi 300 tisuća ljudi više nego prije deset godina, istaknuo je, a nezaposlenost je praktički na razini prirodne nezaposlenosti, što svjedoči o vibrantnom i dinamičnom tržištu rada.
Govoreći o prioritetima Vlade u trećem mandatu, predsjednik Vlade istaknuo je daljnji gospodarski rast i nastavak ulaganja, dodajući da se zato radi na jačanju pravnog okvira poticanja ulaganja, cijelog sustava digitalizacije i fiskalizacije te rasterećenju poduzetnika.
Najavio je da će se u petak održati posebna tematska sjednica Vlade na kojoj će sudjelovati glavni tajnik OECD-a i predstaviti hrvatskoj javnosti gospodarsko izvješće.
Ulaganja u Sjever Hrvatska
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman predstavila je ulaganja u Sjever Hrvatske i prilike za regionalni razvoj u novom Višegodišnjem financijskom okviru.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić govorio je o Zakonu o priuštivom stanovanju, a ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković o projektima zaštite okoliša i zelene tranzicije na području Sjeverne Hrvatske i novim mogućnostima u okviru Modernizacijskog fonda u 2026.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan izvijestio je o ulaganjima u pravosudnu infrastrukturu na području sjevera Hrvatske.
Uručeni ugovori vrijedni 53 milijuna eura
Uoči sastanka, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs uručili su ugovore korisnicima iz svojih resora.
Ukupno je uručeno 29 ugovora vrijednih 53 milijuna eura za brojne projekte na sjeveru Hrvatske, kazao je predsjednik Vlade, usmjerenim razvoju i konkurentnosti poljoprivrede i gospodarstva te izgradnje infrastrukture, osobito obrazovne.
U kontekstu ulaganja u obrazovnu infrastrukturu premijer je podsjetio na ciklus vrijedan 2,7 milijardi eura, kazavši da takva ulaganja Hrvatska nije vidjela od bana Mažuranića.
Jasni ciljevi tog ulaganja su da do kraja ovoga desetljeća svako dijete u svakom kraju Hrvatske ima osigurano mjesto u dječjem vrtiću, a da je sustav osnovnoškolskog obrazovanja baziran na jednosmjenskoj i cjelodnevnoj nastavi.
U tom je kontekstu naveo da je u rujnu prošle godine otvoren Centar za odgoj i obrazovanje u Čakovcu, sličan onome u Krapinsko-zagorskoj županiji, koji pokazuje visoki stupanj socijalne osjetljivosti Vlade, županije, gradova i svih drugih koji su uključeni u pomoć onima kojima je potreban poseban oblik skrbi.
Vlada RH
