Prema analizi poliklinike Sursum Corda, u samo deset godina broj osoba sa šećernom bolesti na 1.000 stanovnika u Hrvatskoj gotovo se udvostručio. Ako se sadašnji trend nastavi, do 2030. Hrvatska će imati više od 500.000 registriranih dijabetičara, a u pet županija svaki šesti stanovnik imat će dijagnozu šećerne bolesti.
Prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj je u 2024. godini evidentirano 453.969 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Uz 3.866.233 stanovnika prema procjeni DZS-a, to znači da gotovo svaki osmi stanovnik danas ima tu dijagnozu.
No apsolutni brojevi prikrivaju stvarnu sliku jer ne uzimaju u obzir koliko ljudi živi u pojedinoj županiji. Kada se podaci preračunaju per capita, ranking se potpuno mijenja, a na površinu izlaze županije o kojima se rijetko govori u kontekstu ove bolesti.
Trenutno stanje: prevalencija šećerne bolesti po županijama
Kombinirajući podatke HZJZ-a o broju oboljelih s procjenom stanovništva DZS-a za 2024., Poliklinika Sursum Corda izradila je per capita analizu za svih 21 županiju.
Nacionalni prosjek iznosi 117,4 oboljele osobe na 1.000 stanovnika, ali razlike među županijama su dramatične.
| # | Županija | Oboljelih | Stanovnika | Na 1.000 |
|---|---|---|---|---|
| 1. | Karlovačka | 15.513 | 109.823 | 141,3 |
| 2. | Šibensko-kninska | 13.230 | 95.622 | 138,4 |
| 3. | Vukovarsko-srijemska | 18.904 | 137.509 | 137,5 |
| 4. | Krapinsko-zagorska | 16.318 | 119.204 | 136,9 |
| 5. | Sisačko-moslavačka | 18.051 | 134.663 | 134,0 |
| 6. | Ličko-senjska | 5.583 | 43.058 | 129,7 |
| 7. | Bjelovarsko-bilogorska | 12.431 | 98.596 | 126,1 |
| 8. | Požeško-slavonska | 7.611 | 60.976 | 124,8 |
| 9. | Virovitičko-podravska | 8.212 | 67.554 | 121,6 |
| 10. | Zagrebačka | 37.420 | 307.815 | 121,6 |
| 11. | Koprivničko-križevačka | 11.981 | 99.229 | 120,7 |
| 12. | Dubrovačko-neretvanska | 13.747 | 115.912 | 118,6 |
| 13. | Istarska | 23.907 | 202.844 | 117,9 |
| 14. | Osječko-baranjska | 29.405 | 250.767 | 117,3 |
| 15. | Brodsko-posavska | 14.817 | 126.444 | 117,2 |
| 16. | Primorsko-goranska | 30.180 | 265.223 | 113,8 |
| 17. | Splitsko-dalmatinska | 48.625 | 428.680 | 113,4 |
| 18. | Zadarska | 18.338 | 164.323 | 111,6 |
| 19. | Varaždinska | 16.897 | 158.818 | 106,4 |
| 20. | Grad Zagreb | 82.342 | 774.225 | 106,4 |
| 21. | Međimurska | 10.457 | 104.948 | 99,6 |
Grad Zagreb, koji u apsolutnom broju vodi sa 82.342 oboljele osobe, per capita pada na 20. mjesto. Na vrhu je Karlovačka županija gdje svaki sedmi stanovnik ima dijagnosticiranu šećernu bolest, dok je u Međimurskoj to svaki deseti. Razlika između najgore i najbolje rangirane županije iznosi 42%.
Vidljiv je jasan geografski obrazac: svih pet najlošije rangiranih županija pripada kontinentalnoj Hrvatskoj, dok se primorske županije dosljedno nalaze u donjoj polovici tablice.
Per capita prevalencija porasla 71% u deset godina
Ovi podaci nisu nastali preko noći. Prema CroDiab registru, per capita prevalencija šećerne bolesti u Hrvatskoj kontinuirano raste:
| Godina | Na 1.000 stanovnika |
|---|---|
| 2014. | 60,0 |
| 2018. | 74,4 |
| 2022. | 100,7 |
| 2024. | 102,4 |
Iza tog rasta stoji dvostruki mehanizam: broj oboljelih raste zbog pretilosti i starenja, dok se ukupan broj stanovnika smanjuje emigracijom i negativnim prirodnim prirastom. Hrvatska danas ima 3,87 milijuna stanovnika, gotovo 50.000 manje nego 2020. godine.
Projekcija za 2030.
Kombinirajući stopu rasta prevalencije od 2% godišnje, konzistentnu s projekcijama Međunarodne dijabetičke federacije za Hrvatsku, s demografskom projekcijom DZS-a koja predviđa daljnji blagi pad stanovništva na oko 3,84 milijuna, projekcija pokazuje porast na oko 511.000 oboljelih i per capita stopu od 133 na 1.000 stanovnika. To je pomak sa “svakog osmog” na “svakog sedmog” stanovnika.
No najdramatičnija slika vidljiva je na županijskoj razini, gdje rast broja oboljelih i pad stanovništva stvaraju dvostruki udarac:
| Županija | 2024. | 2030. (projekcija) |
|---|---|---|
| Karlovačka | 141 | 163 (svaki 6. stanovnik) |
| Vukovarsko-srijemska | 138 | 161 (svaki 6. stanovnik) |
| Šibensko-kninska | 138 | 158 (svaki 6. stanovnik) |
| Krapinsko-zagorska | 137 | 157 (svaki 6. stanovnik) |
| Sisačko-moslavačka | 134 | 156 (svaki 6. stanovnik) |
Na drugom kraju, Međimurska (113), Grad Zagreb (120) i Varaždinska (120) ostaju najniže, ali i kod njih projekcija prelazi 110 na 1.000.
Pretilost i prehrana kao ključni pokretači
Prema CroDiab registru za 2024., 84,86% osoba sa šećernom bolesti u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu, a 46,18% je pretilo. Hrvatska je pri vrhu EU po pretilosti odraslih: 23% naspram EU prosjeka od 16%. Samo 20% građana zadovoljava preporučene razine tjelesne aktivnosti.
Kontinentalna Hrvatska, koja dominira na vrhu tablice, tradicionalno ima prehranu bogatiju prerađenim mesom, bijelim brašnom i zasićenim mastima. Primorske županije, koje su pri dnu, imaju veću zastupljenost mediteranskog obrasca prehrane koji dokazano smanjuje rizik za dijabetes tipa 2 za 20 do 30%.
Tko bi se trebao testirati
Šećerna bolest tipa 2 godinama napreduje bez simptoma. Prema IDF-u, 28,5% oboljelih u Hrvatskoj nema postavljenu dijagnozu. Testiranje se preporučuje osobama s jednim ili više rizičnih čimbenika: dob iznad 45 godina, ITM iznad 25, dijabetes u obitelji, povišen krvni tlak, povišeni trigliceridi ili gestacijski dijabetes u anamnezi. Osnovni testovi su glukoza natašte i HbA1c.
“Podatak da bi u Karlovačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji svaki šesti stanovnik mogao imati dijagnozu nije senzacionalizam, već posljedica dviju činjenica: prevalencija bolesti raste, a stanovništvo tih županija se smanjuje. Pozivamo sve građane, posebno one s rizičnim čimbenicima, da naprave osnovne laboratorijske pretrage“, kažu iz Poliklinike Sursum Corda.
Krešimir Ćorlukić
