U Europskoj uniji moramo zaštiti vladavinu prava, posebno u vrijeme kada jačaju suverenističke i radikalne opcije, zaključeno je na Gongovoj raspravi o stanju demokracije u Europi i demokratizaciji Europske unije nakon izbora 2024., na koju su bili pozvani hrvatski zastupnici i zastupnice u EU parlamentu, kao i kandidatkinje i kandidati za predstojećim izborima iz parlamentarnih stranaka, a odazvali su se predstavnici SDP-a, Možemo i liste 12 liberalnih stranaka.
Uvodno je profesor Dario Čepo s Pravnog fakulteta u Zagrebu predstavio svoj rad “Stanje demokracije u Europi i demokratizacija Europske unije nakon izbora 2024.”, istaknuvši kako je problematično što jedan dio političkih aktera, u načelu uvijek s iste strane političkog spektra, odlučio da demokracija ne mora biti jedina igra u gradu, kako je to bilo od Drugog svjetskog rata.
“Problematično je što su ti akteri odlučili da mogu vladati raznim manipulacijama, floskulama, populizmom, pritom zatupljujući građanstvo i odgovarajući ga od sudjelovanja u demokraciji”, kazao je Čepo. Dodao je kako se zapravo ne slaže s tezom koja se ovih dana često čuje u javnosti “da se moramo bojati radikalne desnice”. Čepo smatra da je problematično kada “uljuđene stranke desnog centra zajedno s nekim centrističkim strankama koje se zovu liberalnim kažu da je krajnja desnica jednako relevantan politički akter kao i svi drugi te da treba poštovati volju birača”.
“Te desne centrističke i liberalne stranke treble su zadržati svoj sanitarni koridor i reći nećemo surađivati s krajnjom desnicom koja je nedemokratska, a u nekim dijelovima i antisistemska. Ne možete tvrditi da ste liberalna stranka ili stranka desnog centra zainteresirana za očuvanje demokracije i istovremeno uvoditi u vladu stranku krajnje desnice. Ako to činite, niste zainteresirani za očuvanje demokracije”, zaključuje Čepo.
Tonino Picula, kandidat SDP-a i partnera, istaknuo je kako Europska unija nije zajednička država, nego zajednica država, a u 2024. superizbornoj godini je važno spriječiti veće zlo. “Sada moramo spriječiti gore zlo, savršenu oluju”, istaknuo je i upozorio na izbore u EU i SAD-u, mađarsko predsjedanje Vijećem EU te situaciju u Kini, koja bi se mogla projicirati na vanjsku politiku.
Gordan Bosanac, kandidat platforme Možemo, kazao je da EU treba gledati u perspektivi zadnjih 70 godina, gdje vidimo pomake u jačanju demokracije.
“Loše je pogledati uski prozor i misliti o katastrofalnim scenarijima. Što se tiče mandata von der Leyen, imala je velike pogreške u nošenju s krizama koje su zahvatile EU. Ona je u poziciji, koliko god se svrstala uz Pučane, da je slušala i druge te je gurala neke stvari koje su protivne pučanima. Zato i dobiva kritike je li uopće prava kandidatkinja pučana”, pojasnio je Bosanac.
“Naša je uloga da svaka zemlja mora raditi na sebi, ja bih više volio govoriti o stanju demokracije u državi. Dokle god demokracija nije na zavidnoj razini u državi, neće biti takva ni na razini EU. Tu se gubi jedna temeljna vrijednost EU, a to je multikulturalnost”, izjavio je Matija Posavec, kandidat nezavisne platforme Sjever i lista 12 liberalnih stranaka. Naglasio je kako manja izlaznost na EU izbore odgovara interesnim skupinama, a ne građanima.
Picula smatra da desnica jača zbog mjera štednje i traženja krivaca u nadnacionalnim politikama. Došla je politička ponuda koja neće nestati. “Unatoč onome što govore, desnica ne želi izaći iz Unije, a k tome su se odlučili ovladati dobrim dijelom EU institucijama”, rekao je.
“Stvar koju vidim da treba zaštiti u Europskoj uniji, a vezana je uz način odlučivanja, to je vladavina prava. Grupacija zelenih nema dileme, bez vladavine prava nema EU. Ako nećeš igrati po pravilima EU, nemaš što tu raditi. Ova priča s blokadom fondova ima nekog utjecaja, ali nije to sve. Mi se zalažemo da se makne jednoglasnost odlučivanja u nekim pitanjima”, kazao je Bosanac.
Čepo je za kraj naglasio kako je demokracija na području Europe slabija nego što je bila prije 5 ili 15 godina. “Razlog tome je što niz osoba iz EU, poput Ursule von der Layen i Dubravke Šuice, koje više brinu za osobnu karijeru, nego za stvaranje demokratskog ambijenta za sve građane i građanke”, izjavio je.
Upitan koja su rješenja, Čepo je kazao: “Može se puno toga promijeniti, bez da mijenjamo ugovore. Prva stvar je vratiti balans u odnosima između različitih europskih institucija. Parlament i Komisija bi trebali stati na kraj Europskom vijeću i njegovoj zatvorenosti, koristiti mehanizme da koče i pritišću Europsku komisiju i Europsko vijeće da se više otvore. Druga stvar, nužno je inzistiranje EU parlamenta da se bez njih ne može donijeti niti jedna odluka. Parlament je jednako relevantan akter u svakoj odluci, neovisno o direktivi ili odluci o novom predsjedniku EU komisije, to ne može proći ako se EU Parlament ne bi složio. EU parlament je najlegitimnija od svih europskih institucija, i vrlo je jednostavno objasniti zašto bi on trebao prevladati”.
Svjetlana Knežević
