Na 77. sjednici Vlade Republike Hrvatske donesen je Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030., prvi i krovni strateški dokument o stanovanju u Hrvatskoj, kao i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje 2025. – 2027.
Polazeći od teze da je stanovanje jedna od osnovnih ljudskih potreba te da dom predstavlja temelj stabilnosti i sigurnosti pojedinca i obitelji, okosnicu društvenog i emocionalnog života, ali sve češće i radno mjesto, Nacionalni plan stambene politike definirao je posebne ciljeve u području stanovanja, a osnovna svrha svih ciljeva je građanima omogućiti priuštivo stanovanje koje istodobno mora zadovoljiti utvrđene standarde kvalitete.
Republika Hrvatska, kao i čitava Europska unija, suočava se s izazovom priuštivosti stanovanja, a osobito su pogođene mlade obitelji kojima je stjecanje nekretnine otežano zbog rasta cijena nekretnina i rasta cijena najma u proteklim godinama.
Na temelju Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. u travnju 2023. Vlada RH donijela je Odluku o pokretanju postupka izrade Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana.
Aktivnosti za izradu Nacionalnog plana stambene politike započele su izradom opsežnih analiza koje su bile podloga za kreiranje stambene politike. U travnju 2023. osnovana je i interdisciplinarna Radna skupina, koja je okupila 31 predstavnika iz područja arhitekture, urbanizma, graditeljstva, sociologije, demografije i ekonomije, stručne i akademske zajednice, institucija i jedinica lokalne samouprave.
Polazeći od teze da je stanovanje jedna od osnovnih ljudskih potreba te da dom predstavlja temelj stabilnosti i sigurnosti pojedinca i obitelji, okosnicu društvenog i emocionalnog života, ali sve češće i radno mjesto, Nacionalni plan stambene politike definirao je posebne ciljeve u području stanovanja, a osnovna svrha svih ciljeva je građanima omogućiti priuštivo stanovanje koje istodobno mora zadovoljiti utvrđene standarde kvalitete.
Kroz Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine teži se postizanju i dodatnih ciljeva poput smanjenja iseljavanja, stambenog zbrinjavanja mladih, naseljavanja deficitarnim kadrom, povećanja radne mobilnosti, olakšavanja života starijim osobama, povećanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva, izvrsnosti u arhitekturi, zelene i kružne stanogradnje, održive stanogradnje i dr.
Priuštivo stanovanje podrazumijeva da kućanstvo
najviše 30 % ukupnih prihoda troši na stanovanje.
Nacionalni plan stambene politike sadrži posebne ciljeve koji su povezani s programima u državnom proračunu i mjeri se kroz pokazatelje ishoda, kvantitativne ili kvalitativne mjerljive podatke koji omogućuju praćenje, izvješćivanje i vrednovanje uspješnosti u postizanju utvrđenog posebnog cilja. Nacionalni plan predviđa dva akcijska plana, prvi za razdoblje od 2025. do 2027. godine, a drugi od 2028. do kraja 2030. godine.
Posebni ciljevi Nacionalnog plana stambene politike su:
- Priuštivo stanovanje
- Održivo stanovanje
- Prostor u funkciji stanovanja
Uzimajući u obzir da je tržište nekretnina te stanovanje sektor koji se razvija i mijenja te na njega utječu vanjski čimbenici poput energetske krize, inflatornih pritisaka, dostupnost, opterećenost i mogućnost građevinskog sektora nužna je kombinacija više različitih mjera i aktivnosti kako bi se postigli željeni ciljevi.
Vlada Republike Hrvatske, kao izvršna vlast, raspolaže s četiri poluge u uspostavi sustava priuštivog stanovanja, a to su: financijska, porezna, zemljišna i ekološko-energetska poluga, uz pravno-upravljački okvir.
Povećanje ponude stambenih jedinica, aktiviranje praznih stanova i sigurniji dugoročni najam
Mjerama i aktivnostima za provedbu ciljeva povećat će se ponuda stambenih jedinica za priuštivo stanovanje, urediti područje dugoročnog najma stanova, uz ograničavanje kratkoročnog najma te odgovoriti na regionalne razlike dostupnog stanovanja u RH.
Kroz nove modele stanogradnje i suradnje s jedinicama lokalne samouprave gradit će se nove zgrade i poticati stambeno neprofitno zadrugarstvo. Mladima će se olakšati stjecanje prve nekretnine kroz poticaj u obliku povrata plaćenog poreza.
Ujedno, težit će se kvalitetnijem i održivijem stanovanju kako bi se smanjili troškovi stanovanja. Aktivnom zemljišnom politikom kroz prenamjenu zemljišta i uređenje infrastrukture olakšat će se gradnja priuštivih stanova, a prostor će se prilagoditi potrebama priuštivog stanovanja, uz poticanje jedinica lokalne samouprave da aktivno promišljaju stambene kapacitete i potrebe građana na svojim područjima kroz izradu lokalnih stambenih programa.
Ukupna vrijednost mjera i aktivnosti Nacionalnog plana do 2030. je 2.027.548.819 EUR, od čega se za provedbu prvog Akcijskog plana predviđa 683.565.949,00 EUR.
Financiranje se planira iz Državnog proračuna i fondova EU, a projekti stanogradnje dijelom će se financirat i kroz Urbani razvojni fond.
Novim zakonodavnim okvirom uspostavit će se temelj za Revolving fond priuštivog stanovanja kojim će upravljati HBOR od 2028. godine. Važno je istaknuti da je Europska unija u novom mandatu Europske komisije prioritizirala problem priuštivosti stanovanja na europskoj razini te se očekuje otvaranje dodatnih fondova i dostupnost sredstava za financiranje priuštivosti stanovanja.
Izmjene Zakona o društveno poticanoj stanogradnji upućene u saborsku proceduru
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, upućen je danas sa sjednice Vlade u saborsku proceduru po hitnom postupku.
Značajna povećanja troškova gradnje dovela su do nemogućnosti ugovaranja izvođenja radova u programima POS-a te su se postupci javne nabave učestalo poništavali jer su najviše cijene koje je moguće ugovoriti u POS-u preniske u odnosu na tržišne. Prijedlogom Zakona se povećava prodajna cijena stana na 1.912 eura, što će u kratkom roku omogućiti izgradnju novih stanova. Važno je istaknuti da će cijena POS stanova ostati od 20 do 40% niža od tržišne cijene.
Također, Zakonom se omogućava isplata potpore u vidu povrata novčanih sredstava u dijelu plaćenog poreza za kupovinu stambene nekretnine građanima Republike Hrvatske koji su mlađi od 45 godina i koji kupuju ili grade svoju prvu stambenu nekretninu, ovisno o primjerenoj površini stana i lokalnoj prosječnoj cijeni stana.
Pravo na povrat poreza imat će svi mladi koji kupuju nekretninu nakon 1. siječnja 2025. na način da se uzima u obzir odgovarajuća površina i prosječna cijena stana, a isključit će se oni koji kupuju stan 30 % skuplji od lokalnog prosjeka ili 30 % veće površine od predviđene Zakonom.
Zakonom se uređuje i pokretanje novog Programa priuštivog najma u koji bi se uključili stanovi u vlasništvu RH i svih povezanih subjekata, ali i višegodišnji prazni stanovi privatnih osoba na način da se, uz potporu vlasnicima, kroz Program daju u najam građanima koji ne mogu svoje stambeno pitanje riješiti na tržištu nekretnina.
Cilj je ovih izmjena i dopuna ublažiti negativni utjecaj povećanja cijena stanova za kupovinu prve stambene nekretnine i povećanje ponude priuštivih stanova za one građane koji na tržištu ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje, do donošenja novog Zakona o priuštivom stanovanju krajem godine kojim će se sustavno urediti i objediniti ova problematika.
Dodatno:
Prezentacija ministra Branka Bačića sa sjednice Vlade dostupna je ovdje.
Nacionalni plan stambene politike RH do 2030. dostupan je ovdje.
Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2027. godine dostupan je ovdje.
Valentina Vincek
Glasnogovornica
