Hrvati na mobitelu provedu više od četiri sata dnevno, a 81% ga želi koristiti kao sredstvo plaćanja, u čemu prednjače mladi u dobi od 18 do 29 godina. Rezultati su to najnovijeg istraživanja MasterIndex koje je u studenom prošle godine za Mastercard provela agencija Improve. Uz navedene, podaci sugeriraju da se pametni sat probija kao relativno popularno sredstvo plaćanja među mladima (30%) i građanima koji imaju visoke prihode (31%).
Unatoč rastu popularnosti mobilnog plaćanja, kartice i dalje dominiraju – preferira ih 84% ispitanika, osobito visokoobrazovani građani, osobe s višim primanjima te stanovnici Dalmacije i Zagreba. Gotovin i dalje zadržava svoju važnost, preferira je 72% ispitanika, što predstavlja porast od pet postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu.
Mladi češće žele plaćati pametnim satom
Uz to što su uređaji koje Hrvati najčešće koriste, pametni telefoni najpoželjnije su sredstvo plaćanja za 81% ispitanika. Posebno su popularni kod žena i mladih u dobi od 18 do 29 godina, koji u danu potroše i do pet sati koristeći te uređaje. Istovremeno, korištenje pametnih televizora bilježi neznatan porast – sudionici sada u prosjeku provode 2,1 sat dnevno uz ovaj uređaj, što je tek sedam minuta više nego prošle godine. S druge strane, vrijeme provedeno uz prijenosna i stolna računala blago je opalo – prosječan Hrvat sada na njima provede 3,3 sata dnevno, u usporedbi s više od tri pol sata prema prošlogodišnjem istraživanju.
Nakon pametnih telefona, sa znatno manjim udjelom ističu se pametni satovi kao poželjno sredstvo plaćanja za 22% ispitanika. Tek nakon slijede osobni dokumenti (13%), biometrija (10%) i tablet (7%). Zanimljivo je da je oko 4% građana spremno koristiti čip ili neki drugi uređaj ugrađen u tijelo, baš u svrhu plaćanja, dok bi 3% građana u tu svrhu koristilo kućanske aparate kao što su hladnjak i perilica za rublje.
„Za 95% građana važno je da trgovac nudi različite metode plaćanja,“ istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj. „Trgovci koji su toga svjesni otvaraju prilike za povećanje prihoda i izgradnju vjernosti kupaca. U Mastercardu smo predani pružanju sigurnih, jednostavnih i dostupnih rješenja za plaćanje. Uređaji poput pametnih telefona i pametnih satova sve više zauzimaju središnje mjesto u svakodnevnim financijskim transakcijama, što od trgovaca zahtijeva prilagodbu u realnom vremenu. Inovativne tehnologije plaćanja, dakle, više nisu samo potencijal, već konkretna potreba koja oblikuje tržište i očekivanja potrošača.“
Hrvati žele bolju digitalizaciju zdravstva, javne uprave i prijevoza
Kada je u pitanju digitalizacija, više inovacija i novih digitalnih usluga građani žele vidjeti u području zdravstva (49%) i javne uprave (36%). Nakon toga slijedi javni prijevoz koji odabire gotovo četvrtina ispitanika. Pri dnu liste prioriteta za digitalizaciju nalaze se vožnja automobilom (7%), druženja s ljudima (5%) i druge vrste transporta (2%).
Pritom valja istaknuti da je zdravstvo najvažniji segment za digitalizaciju u svim dobnim skupinama dok kod javne uprave važnost digitalizacije raste kako raste dob ispitanika. U ostalim područjima postoje značajne razlike po dobnim skupinama. Tako mladi u dobi od 18 do 29 godina više ističu potrebu za digitalizacijom javnog prijevoza (30%), trgovine (25%) i putovanja (21%). Oni od 30 do 39 više ističu potrebu bolje digitalizacije zdravstva (55%), oni od 40 do 49 javne uprave (45%), pravosuđa (26%), tržnica (15)%, a ispitanici u dobi od 50 do 55 godina digitalizaciju javne uprave (50%) i pravosuđa (29%).
Što se tiče rodnih razlika, važno je istaknuti da žene češće od muškaraca naglašavaju potrebu za digitalizacijom u zdravstvu (54% naspram 45%) i javnom prijevozu (28% naspram 19%). Općenito gledano, više od polovice ispitanika (53%) zadovoljno je digitalizacijom u Hrvatskoj, što je porast u odnosu na lani, no valja naglasiti da je ocjena zadovoljstva digitalizacijom bila najveća tijekom lockdowna 2020. godine.
Tekst i foto: Duje Kovačević
