Gradonačelnik Ljubomir Kolarek tradicionalno je upalio prvu adventsku svijeću na adventskom vijencu postavljenom na Trgu sv. Jakoba u Prelogu. Već nekoliko godina unazad vjernici Župe sv. Jakoba pale svijeće na adventskom vijencu na Trgu svetog Jakoba.
Program se i ovoga puta sastojao od molitve, koju su predvodili župnik Antun Hoblaj i župni vikar Dominik Cestar, pjesme Mješovitog pjevačkog zbora Župe sv. Jakoba ap. st. i meditacije. U široko prihvaćenim pučkim običajima adventskog vremena u novije vrijeme, neizostavan je i adventski vijenac. U antičko vrijeme, vijenac je predstavljao znak pobjede, a u kršćanstvu je postao znak po Kristu dobivena spasenja. Čine ga dva temeljna simbola, krug – simbol vječnosti kao najsavršeniji geometrijski oblik, bez početka i bez kraja te svijeće, odnosno svjetlost, kao simbol pobjede nad tamom, odnosno zlom. Adventski vijenac u obliku kakav danas poznajemo populariziran je u 19. stoljeću u Njemačkoj.
Ideju je osmislio evangelistički pastor Johann Hindrich Wichern kako bi uljepšao adventsko vrijeme siromašnoj djeci koju je zbrinuo u svom domu. Wichern je za djecu napravio veliki drveni vijenac na kojem je posložio svijeće – ukupno 24. Među njima, 19 manjih svijeća predstavljale su dane između nedjelja, dok su četiri velike svijeće označavale adventske nedjelje. Krajem 19. stoljeća oblikovao se današnji izgled adventskog vijenca, izrađen od zimzelenih grančica i s četiri svijeće, svaka posvećena jednoj adventskoj nedjelji.
Prve nedjelje došašća pali se prva ljubičasta svijeća, svijeća nade. Nazivaju je još i postilica ili proročanska u sjećanje na proroka Izaiju koji je prorokovao Kristovo rođenje.
(žs)
